"Imam 36 godina, Romkinja sam i svi me izbegavaju – niko ne vidi moju dusu samo boju koze..."
Puno puta sam se pitala zasto mi se ovo desava.
Zovem se Ljiljana, imam 36 godina. Cijeli zivot sam Romkinja i to me prati kao senka. Ljudi me pogledaju, nasmijese se, a cim saznaju odakle sam – odmah se povuku. Kao da sam drugacije ljudsko bice. Kao da nemam srce, kao da nemam dusu, kao da ne mogu da volim i da budem voljena.
Nikad nisam imala pravu vezu. Mnogi su me gledali, neki su prilazili, ali cim cuju da sam Romkinja – nestanu. To me slomilo. Plakala sam mnogo puta sama, jer boli kad te niko ne zeli upoznati, kad vide samo etnikum, a ne zenu koja ima puno ljubavi, topline i zelje da voli i bude voljena.
Radim, trudim se, zivim normalno, ali samoća me jede iznutra. Umorna sam od toga da budem sama, umorna sam od predrasuda, umorna sam od toga sto me niko ne gleda kao zenu vec kao "Romkinju".
Ako si ti muskarac koji ima hrabrosti da vidi dalje od toga, ako si pošten, ako trazis zenu sa velikim srcem koja ce te voleti svim bicem – javi mi se. Ne trazim savrsenstvo. Trazim coveka koji ce me pogledati i vidjeti mene.
Piši mi koliko imas godina i sta trazis. Budite iskreni.
Mozda bas ti budes taj prvi koji ce vidjeti moju dusu.
Ljiljana (36)
